Najčešća pitanja

* Što je EDE ? Nisam do sada ništa čuo / čula o EDE.

* Što EDE ima za cilj ?

* Mislio sam / mislila sam da esperanto nema veze s politikom.

* Čiju podršku EDE ima, a čiju nema ?

* Zašto da esperantisti ne podržavaju različite političke stranke ? Čemu iniciranje EDE pored već postojećih političkih stranaka ?

* Raspolaže li se s dovoljno financijskih sredstava za osnivanje i funkcioniranje EDE političke stranke ?

* Kakav je stav EDE prema problematici Europskog ustava ?

* Politička stranka mora imati kompletan program s prijedlozima rješenja za svaku problematiku.

* Čemu riječ « Esperanto » u nazivu EDE ? Je li EDE namijenjen samo ljudima koji govore esperanto ? Je li cilj EDE samo predlaganje esperanta ?

* Nije li EDE projekt za samo francusku političku scenu ?

* EDE je europska stvar, a esperantski pokret želi biti svjetski. Nije li iniciranje EDE u suprotnosti sa svjetskom dimenzijom esperantskog pokreta ?

* Što je EDE ? Nisam do sada ništa čuo / čula o EDE.

 EDE je politički pokret iniciran 2003. godine s ciljem veće demokratizacije Europske Zajednice, između ostaloga prihvaćanjem esperanta kao paneuropskog jezika.

* Što EDE ima za cilj ?

Cilj EDE je da na izborima za Europski parlament ima svoje kandidate u svakoj zemlji - članici Europske Zajednice. To bi građanima i institucijama zemalja - članica Europske Zajednice pokazalo :

 da je EDE u pravom smislu europska politička stranka, a ne da je tek jedna od nacionalnih političkih stranaka što su se za potrebe europskih izbora transformirale u europsku stranku.

 da EDE nije utopijski projekt koji nudi neostvariva rješenja, nego da ima konkretne prijedloge koje je moguće ostvariti.

 da EDE nije ograničen nacionalnim temama i problematikom, nego da je kadar govoriti i raspravljati o temama važnim za sve građane Europe (predlažući, naprimjer, jedinstvenu izbornu proceduru u svim zemljama - članicama Europske Zajednice). Većina političkih stranaka u današnjoj Europi nacionalne su političke stranke koje se u vrijeme europskih izbora obraćaju prvenstveno građanima svojih zemalja govoreći o temema od interesa prvenstveno za građane njihovih zemalja : tako Francuzi na europskim izborima glasuju imajući u vidu prvenstveno interese svoje zemlje, Poljaci glasuju iz svog kuta gledanja na europsku problematiku, Šveđani glasuju u korist svoje zemlje, Portugalci u predizbornoj kampanji stavljaju u prvi plan portugalske teme itd. Tek tu i tamo spomene se Europa kako bi sve skupa imalo koliko toliko « europski štih ». U biti i tematika i argumenti isti su na nacionalnim izborima kao i na izborima za Europski parlament.

EDE želi biti istinski europska politička stranka koja misli i djeluje europski nudeći konkretna rješenja za više demokracije, pravde i mira u Europi.

* Mislio sam / mislila sam da esperanto nema veze s politikom.

 Zar politika nije administriranje pitanja od društvenog interesa ? Esperantski pokret od svojih početaka ima za cilj unapređivanje života ljudi na internacionalnoj razini, za što je, između ostaloga, važno pitanje što lakšeg i uspješnijeg komuniciranja i razumijevanja između pripadnika različitih naroda koji govore različitim nacionalnim jezicima

* Čiju podršku EDE ima, a čiju nema ?

 Iskustvo iz predizborne kampanje 2004. godine u Francuskoj pokazuje da EDE uživa podršku građana koji su članovi ili simpatizeri različitih pokreta, udruga i organizacija. Neki od njih su esperantisti, a neki nisu. EDE nema podršku svih esperantista, ali ima podršku dijela građana koji nisu esperantisti.

* Zašto da esperantisti ne podržavaju različite političke stranke ? Čemu iniciranje EDE pored već postojećih političkih stranaka ?

 EDE se ne želi nadmetati s drugim političkim strankama, nego nudi konkretna rješenja za neka pitanja na koja druge političke stranke ne samo da nemaju odgovor, nego o njima niti ne govore.

 Već stotinjak i više godina političari u zemljama demokracije nude svojim građanima različita obećanja od kojih tek manji dio realiziraju. Ne bave se mnogo načinima proširenja i produbljenja demokracije. Za razliku od njih EDE govori upravo o tome kako europska društva učiniti demokratičnijima. EDE potiče druge političke stranke na raspravljanje i izjašnjavanje o jezičnoj politici u Europskoj Zajednici. Nešto slično se dogodilo šezdesetih godina kad se zahvaljujući osnivanju političkih stranaka « zelenih » po prvi puta progovorilo o ekologiji i ekološkim problemima. Dio građana je na izborima počeo izravno podržavati stranke « zelenih », a to je onda potaklo i « velike » stranke da ekološku problematiku uključe u svoje programme. Koja politička stranka danas nema u svom programu ekološke teme ? Slično bi moglo biti s idejom esperanta kao paneuropskog jezika i nekim drugim prijedlozima EDE. Pri tome, dakako, treba biti svjestan da uključivanje neke problematike u programme « velikih » stranaka ne znači da će te stranke na rješavanju dotične problematike stvarno raditi.

* Raspolaže li se s dovoljno financijskih sredstava za osnivanje i funkcioniranje EDE političke stranke ?

 Zakoni o financiranju političkih stranaka u različitim zemljama više su ili manje različiti. U Francuskoj je za državnu financijsku potporu na izborima 2004. godine bilo dovoljno da je neka stranka osnovana i da istakne svoje kandidate, u Njemačkoj je bio potreban određeni broj potpisa itd. Dakle, u nekim zemljama je taj problem manji a u drugima je veći, pa treba pravodobno vidjeti kako je to pitanje gdje riješeno i kakve su gdje mogućnosti.

* Kakav je stav EDE prema problematici Europskog ustava ?

 EDE želi biti paneuropska politička stranka. Obzirom da je EDE iniciran prije samo nekoliko godina i ima članove za sada samo u Francuskoj i Njemačkoj, u aktualnim raspravama o ustavu Europske Zajednice EDE je neutralan, pri čemu, međutim, nastoji svratiti pozornost na važnu činjenicu da se u dosadašnjim raspravama o ustavu Europske Zajednice ne nudi rješenje jezičnog problema, štoviše gotovo ga se niti ne spominje.

* Politička stranka mora imati kompletan program s prijedlozima rješenja za svaku problematiku (zdravstvo, obrazovanje, imigracija itd.), a EDE samo – predlaže esperanto kao paneuropski jezik.

 U EDE su okupljeni ljudi različitih tradicionalnih političkih stavova (od desnih do lijevih). Zajednički im je esperanto kao preferirani internacionalni jezik. Je li uopće moguće sastaviti politički program koji bi u svim svojim pojedinostima bio svakome prihvatljiv ?

 O čemu EDE još ne govori, govore druge političke stranke, ali i obratno - EDE govori o jezičnom problemu u Europskoj Zajednici o kojem druge političke stranke ili ne govore ili ponavljaju prazna obećanja. EDE svojim postojanjem i djelovanjem potiče druge političke stranke da se počnu baviti i jezičnim problemom u Europskoj Zajednici te da o tom problemu formiraju svoje stavove. Ovdje vrijedi spomenuti francusku inicijativu tzv. « bijelog glasovanja », glasovanja ni za jednu političku stranku s ciljem da i takvo glasovanje bude uvaženo kao izraz demokratske građanske volje.

 EDE želi biti politička stranka novog tipa. EDE nema namjeru davati građanima prazna obećanja o rješenju svih problema, nego nuditi konkretne i ostvarive prijedloge. Neka pitanja mogu biti toliko složena da EDE ne može ponuditi zadovoljavajuće odgovore na njih niti predložiti rješenja koja bi vrijedilo iskušati, ali u tom slučaju zar nije bolje ne predložiti ništa nego predložiti neostvarivo ? EDE će, što se takvih problema tiče, ostati otvoren i spreman na razmatranje svih ozbiljnih prijedloga.

* Čemu riječ « Esperanto » u nazivu EDE ? Je li EDE namijenjen samo ljudima koji govore esperanto ? Je li cilj EDE samo predlaganje esperanta ?

 Riječ « esperanto » nužna je u nazivu EDE jer je upravo zalaganje za esperanto kao panueropski jezik ključna poveznica nacionalnih EDE stranaka. Pomoću esperanta građani europskih zemalja mogli bi znatno lakše komunicirati i razmjenjivati ideje od važnosti za život u Europskoj Zajednici. Prihvaćanjem esperanta kao paneuropskog jezika znatno bi se pridonijelo većoj demokratičnosti Europske Zajednice. Građani zemalja – članica Europske Zajednice zahvaljujući prihvaćanju esperanta kao paneuropskog jezika bili bi ravnopravniji, nitko ne bi bio jezično privilegiran, osjećaj međusobnog zajedništva bio bi snažniji.

* Nije li EDE projekt za samo francusku političku scenu ?

 Ne. Ideja EDE rođena je, doduše, u Francuskoj, ali EDE želi biti paneuropska politička stranka u kojoj će sve sve nacionalne EDE stranke biti jednakovrijedne.

* EDE je europska stvar, a esperantski pokret želi biti svjetski. Nije li iniciranje EDE u suprotnosti sa svjetskom dimenzijom esperantskog pokreta ?

 Nije. To je tek prvi korak. Ako Europska Zajednica prihvati esperanto kao paneuropski jezik to može samo ohrabriti druge da postupe slično.